U "staroj normalnosti" Split je slavio Božić onako kako ga slave u cijelom kršćanskom svijetu, ali uz mnoštvo sasvim posebnih tradicija i običaja. Danas, nažalost, mnogo toga će biti drugačije, uz ograničena okupljanja, zabranu brojnih događanja. Čak će i vjerski segment - onaj koji se tiče misa i drugih okupljanja - biti umnogome drugačiji nego inače. Tako ćemo ove godine, uz nadu da će uskoro doći kraj i pandemiji, ostati bez svega onoga što je u Splitu i Dalmaciji odavno dio blagdanskog vremena: uživanja u druženju, pjesmi i blagdanskom raspoloženju, Adventu u Splitu... Uostalom, kad imate klimu kakvu ima Split, u zimskim radostima uživa se s naočalama za sunce. Ove godine važnije je to napraviti s maskom na licu, i uz opreznu distancu čuvati sebe i druge.

No, priroda Božića ionako nalaže da ga provedemo i proslavimo u krugu obitelji, s najdražima, pa zašto onda to ne bi napravili onako kako se u Splitu i drugdje u Dalmaciji oduvijek radilo, i kako se i danas radi? Okupiti se na Badnjak s najdražima, ili na sam Božić za obiteljski ručak teško ičim može biti nadmašeno.

U Splitu, kao na većem dijelu Mediterana, za Badnjak se jede bakalar, riba koje u Jadranu uopće nema ali je od davnina simbol ovoga blagdana. Razlozi se kriju u dalekoj prošlosti, o tome ste i na ovom blogu mogli pročitati. Zasladit ćete se, pak, fritulama, koje danas možete i kupiti, ali uživati u tom prženom tijestu s grožđicama ipak je najljepše kod kuće. Mnoštvo je recepata, i svaka kuharica ili kuhar u Dalmaciji znaju da su baš njihove najbolje. Jede se i mandulat, nazdravit će se čašom vina, ili uz slatko prošekom.

Na Badnjak se kiti i bor, oni religiozniji i odaniji tradicijama pjevaju božićne napjeve, često se postave i jaslice, a navečer se ide na ponoćku. Nažalost i to će ove godine biti poremećeno, jer će u crkvama smjeti biti puno manje vjernika nego inače. Srećom po njih, mise će se sigurno prenositi i na televiziji. Kad smo kod ponoćke, jeste li znali da u Splitu, recimo, možete posjetiti Ponoćku u na Badnjak već u 16 sati? Naravno, za to trebate na Marjan, u divnu crkvicu Gospe od Betlema, građenu u 15. stoljeću, s jednim od najljepših pogleda u Splitu, na more i marjanske stijene. Za razliku od, primjerice, Dubrovnika, u Splitu je običaj kolendavanja, pjevanja božićnih pjesama od kuće do kuće, uglavnom zamro.

Nekad, a u nekim mjestima se i do danas održalo, na ognjištu se palio panj badnjak kojega se prije toga blagoslovilo. No, taj je običaj uglavnom zamro, jer je teško naći stanove koji bi imali kamin. Uz panj je vezano mnogo običaja, a pepelom koji bi ostao iza njega posipala su se polja. Upravo taj panj danas je zamijenjen božićnim drvcem, u Splitu se bor počeo kititi tek krajem 19. stoljeća. Na sam Božić, vjernici uvijek idu na jutarnju misu, s koje se stiže kućama na svečani ručak.

Božićni pokloni su, naravno, djeci najradosniji dio praznika. U Dalmaciji, pa i većem dijelu Hrvatske, to je zapravo već treći čin darivanja, nakon blagdana svetog Nikole i svete Luce. Kao i obično, na Badnjak će se pod bor staviti pokloni, a djeca koja mogu izdržati sljedeće jutro će dobiti potvrdu kakvi su bili ove godine. Među hrvatskim katolicima običaj je da poklone donosi Mali Isus, no u sekularnim obiteljima to je ipak Djed Mraz, ili Djed Božićnjak.

Novija je tradicija božićni (a poslije i novogodišnji) picigin na plaži Bačvice. Bez obzira kakvo nas vrijeme dočekalo na blagdan, na najpopularnijoj gradskoj plaži okupit će se fanatičniji poklonici najsplitskije od svih plažnih zabava i proslaviti praznik na svoj način. S obzirom na temperaturu mora, ovo je samo za izabrane. No, uvijek možete gledati, na Bačvicama je dovoljno široko da izbjegnete gužvu. Nažalost, zbog potrebe za distancom teško će se održati druga novija tradicija, koja se ponavlja i na Silvestrovo, klapsko pjevanje Ispod ure, u Željeznim vratima Dioklecijanove palače. Slično je i s uobičajenom podjelom bakalara za umirovljenike, ove godine ga neće biti.