Izložba: BLOK / Umjetnost (u) susjedstvu: trešnjevački radovi Marka Tadića, Ane Kuzmanić i Božene Končić Badurina

Izložba: BLOK / Umjetnost (u) susjedstvu: trešnjevački radovi Marka Tadića, Ane Kuzmanić i Božene Končić Badurina

 

Lokacija: SALON GALIĆ, (Marmontova 3)

Datum: 25. siječnja - 12. veljače 2024.
 

 

Kustosica: Ana Kutleša
 
Organizator: Hrvatska udruga likovnih umjetnika- Split  (HULU- Split): www.hulu-split.hr/hulu-split.hr


"Od poda do stropa Salon Galić ispunila je neobična struktura, maketa nečega nalik neboderu koji bi se pri jačem potresu sasvim sigurno prevrnuo. Pažljivijim očima ubrzo će postati jasno da je riječ o stambenim prostorima naslaganima jedan na drugi po nekoj drugoj, ne-građevinskoj logici. Riječ o logici života, snalaženja u jednom kvartu, preciznije traženja krova nad glavom trešnjevačke radnice i sindikalistkinje Jadranke Klekar. U radu Jadrankin prvi život Božena Končić Badurina rekonstruira životnu priču ove žene od kasnih 50-ih do početka 2000-ih u nekoliko fragmentiranih nizova. Na trenutke se čini da bi mogli pripadati i nekoj drugoj Jadranki, nekoj drugoj radnici, u bilo kojem kvartu Zagreba ili Splita. Kroz jedan život izbijaju drugi životi, isprepliću se mikro i makro povijesti, prate tipologije radničkih stanova koje nisu isključivo trešnjevačke, te kronologija jednog danas privatiziranog hotela. U posljednjoj epizodi Jadrankina prvog života, taj je hotel poprište njezine borbe koju vodi praktički čitav život i koja postaje kolektivna kada 2001. s radnicama i radnicima predvodi danas gotovo zaboravljeni štrajk zbog neisplaćenih plaća.
Dok se ekonomske i društvene transformacije u Jadrankinom prvom životu razmatraju kroz prizmu osobne životne priče, u radu Marka Tadića Prolazna forma stalna mijena Trešnjevke shvaćena je u svojoj fizičkoj pojavnosti. Kao i Končić Badurina, i Tadić polazi od virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Trešnjevka. Riječ je dugoročnom projektu udruge BLOK kojim se gradi specifičan, vaninstitucionalni, društveno angažiran muzej utemeljen u lokalnoj zajednici. Skenovi i fotografije predmeta koje donose stanovnici Trešnjevke ili njihovi potomci postaju artefakti u stalno rastućem online fundusu, trenutno s gotovo 500 unosa. Na liniji s društveno-angažiranom, na istraživanju urbanog konteksta utemeljenom kustoskom praksom BLOK-a, u okviru Muzeja smo 2021. godine pokrenule liniju Živa baština. Taj multi i interdisciplinarni, po formatima raznovrsni, kulturno-umjetnički program u stvarnom prostoru (galeriji Nova BAZA i drugdje po kvartu) i aktualnom vremenu oživljava virtualni fundus.


Kao prvi rad nastao u sklopu Žive baštine, animacija i serija objekata Prolazna forma temelji se na crtežima trešnjevačkog kroničara Matije Pokrivke te fotografijama poplave koja je zadesila Zagreb 1964. godine. Prvi su realistične, precizne zabilješke trešnjevačke transformacije u poslijeratnim desetljećima čiji je cilj bila korjenita modernizacija društva u skladu s izgradnjom socijalističkog projekta. Iako je značila veliki skok naprijed u kvaliteti stanovanja, ona nije istisnula često romantizirane, gotovo ruralne dijelove Trešnjevke. Upravo zaostaci takvih struktura najviše su stradali u velikoj zagrebačkoj poplavi, izlijevanju Save iz korita u listopadu 1964. u kojem je jedan od najpogođenijih dijelova grada bila upravo Trešnjevka. U svojim intervencijama, koje prizivaju između ostalog i nasljeđe Andrije Mutnjakovića, utopijske arhitekture, Zagrebačke škole animiranog filma i njezinog Baltazara, Tadić umjesto jasne narativne linije predlaže labave asocijacije i automatizirani crtež koji slijedi vlastitu logiku. Poplavljeni grad pretvara se u gradilište: umjesto grada pod vodom u grad na vodi. Kontinuirana trešnjevačka (raz)gradnja, inače izvor mnogih frustracija za stanovnike kvarta, postaje materijal za imaginaciju (ne)mogućih mjesta, a rezultat je fragment lišen linearne strukture i jasne logike, sličniji kvartovskoj stvarnosti nego što se na prvi pogled možda čini.


Ako je Tadića Trešnjevka inspirirala kao izgrađeni krajolik koji se stalno mijenja, a Končić Badurinu jedna životna priča kao prizma za promatranje širih društvenih transformacija, Ana Kuzmanić pronalazi sasvim drugačiji rakurs, ali i dalje s fokusom na promjenu kao konstantu. Za Divlji rast istraživala je zapuštena trešnjevačka zemljišta, parcele u pauzi između rušenja i izgradnje, na kojima je pronašla preko sto različitih vrsta samoniklog bilja. Dio spada u kategoriju takozvanih autohtonih vrsta, no većina se smatra invazivnim ili stranim. U kolažima koji čine okosnicu rada, koristi herbarijske prikaze biljaka koje su rasle na parceli nekadašnje svilane u Adžijinoj ulici i dokumentarne fotografije koje je snimila na istoj lokaciji netom nakon rušenja ostataka tvornice, te ih preklapa s izabranim artefaktima iz virtualnog fundusa Muzeja susjedstva. U priči u kojoj je teško odrediti što je čemu pozadina, perspektiva se distorzira s one ljudske na biljnu i šire-vremensku. Ciklusi više nisu jedan život, jedan događaj, jedno stoljeće, već dugo trajanje biljnoga svijeta kojemu možda i nije moguće odrediti početak i kraj. Živjeće ovaj korov. Tako zaključuje književnik Luka Bekavac svoj Divlji rast, netipičnu kratku priču inspiriranu radom Ane Kuzmanić, a istoimena knjiga koja spaja to dvoje autora, prvo izdanje novopokrenute Biblioteke Muzeja susjedstva Trešnjevka, također je izložena.


Od istraživanja, preko direktnog rada s lokalnom zajednicom, referiranja na različite društvene sfere, do izložbi i publikacija, troje umjetnica-ka s kojima smo započeli program Živa baština na specifične su načine oživjeli nasljeđe Trešnjevke. U susjedstvu, sa susjedstvom, za susjedstvo, njihovi radovi živi su dokaz da baština nije osuđena samo na hvatanje komercijalnih trendova u korist rasta kapitala i/ili plesanje u ritmu nacionalnog ponosa."
Predgovor, Ana Kutleša

 

 

ŽIVOTOPISI AUTORA
Marko Tadić (1979.) diplomirao je slikarstvo na Accademia Delle Belle Arti u Firenci u Italiji. Njegova umjetnička praksa bazirana je na crtežu, kolažu, instalacijama i stop animaciji Izlaže na brojnim samostalnim i grupnim izložbama te filmskim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Važnije izložbe: „In the Gorges of Balkans” u Fridericianumu u Kasselu 2003, „Second World” u sklopu Steirischer Herbst Festivala u Grazu 2011, „They used to call it Moon” u Baltic Mill-u u Newcastleu 2014., te ”I am the mouth” u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2018. Godine 2017. predstavlja Hrvatsku na 57. Bijenalu umjetnosti u Veneciji zajedno uz Tinu Gverović, te iste godine izlaže na prvom Bijenalu u Anrenu u Kini. 2018. godine sudjeluje na drugom Industrijskom bijenalu u Labinu i Raši. Za svoj umjetnički rad primio je više nagrada. Sudjelovao je na brojnim rezidencijama i studijskim programima u Helsinkiju, Beču, New Yorku, Los Angelesu i Frankfurtu.


Od 2015. radi kao gost predavač na milanskoj Nuova Accademia di Belle Arti. Od 2016. radi kao asistent, a od 2020. kao docent na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Ana Kuzmanić (1980.) je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila na Edinburgh College of Art Sveučilišta u Edinburghu. Jedna je od osnivačica i članica međunarodnog kolektiva Eastern Surf, te je od 2009. asistentica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu. U radu problematizira ljudsku svakodnevnicu, bavi se pitanjima kolektiviteta, zajedništva, mogućnostima udruženog rada, pedagogijom i edukacijom mladih. Za svoj rad primila je više nagrada i priznanja, kao što su Nagrada Radoslav Putar za 2018. godinu i Visual Art Award Gradskog vijeća grada Edinburgha 2012. godine.

Božena Končić Badurina (1967.) završila je ruski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Grafiku na ALU. Samostalno i grupno redovito izlaže na relevantnim manifestacijama i u zapaženim institucijama u zemlji i inozemstvu. Radove redovito bazira na istraživanju, često se zanimajući za priče žena u različitim društvenim kontekstima. Među njene recentne produkcije ubrajaju se radovi „Kad bi fabrika trubila“ za Galeriju Siva zona, Korčula i GMK, Zagreb, 2020., “Jednakosti, bratstvo, slobodo, gdje ste?” za Bijenale industrijske umjetnosti Labin 2018. (kustosice WHW), “Ovdje i tamo” za MMSU 2017. “Adžijina 11: način upotrebe” za BLOK 2016., “Ćemo, ćemo, ja ma kako ćemo”, MMSU Rijeka, 2017.


Više informacija o izložbi na: hulu-split.hr/izlozbe





Location: SALON GALIĆ (Marmontova 3)

Date: January 25th - February 12th, 2024



Curator: Ana Kutleša
 
Organizer: Hrvatska udruga likovnih umjetnika (Croatian Association of Visual Artists-HULU- Split): hulu-split.hr

"While economic and social transformations in Jadranka's first life are examined through the prism of a personal life story, Marko Tadić's work "Transient Form" understands Trešnjevka's constant change in its physical appearance. Like Končić Badurina, Tadić starts from the virtual collection of the Trešnjevka Neighborhood Museum. This is a long-term project by the BLOK association, building a specific, non-institutional, socially engaged museum based in the local community. Scans and photographs of objects brought by Trešnjevka residents or their descendants become artifacts in the growing online collection, currently with almost 500 entries. Aligned with BLOK's socially engaged, research-based curatorial practice exploring the urban context, we launched the Living Heritage line within the Museum in 2021. This multi and interdisciplinary, diverse format, cultural-artistic program in real space (Nova BAZA gallery and elsewhere in the neighborhood) and current time brings the virtual collection to life.

As the first work created as part of Living Heritage, the animation and series of objects "Transient Form" by Marko Tadić is based on drawings by Trešnjevka chronicler Matija Pokrivka and photographs of the flood that hit Zagreb in 1964. The first are realistic, precise notes on Trešnjevka's transformation in the post-war decades, aiming for a radical modernization of society in line with the construction of the socialist project. Although it meant a significant improvement in the quality of living, it did not displace often romanticized, almost rural parts of Trešnjevka. These structures, remnants of which suffered the most in the great Zagreb flood, the overflow of the Sava River in October 1964, were one of the most affected parts of the city, especially Trešnjevka. Through his interventions, invoking, among other things, the legacy of Andrija Mutnjaković, utopian architecture, the Zagreb School of Animated Film, and its Balthazar, Tadić proposes loose associations and automated drawing that follows its logic instead of a clear narrative line. The flooded city turns into a construction site: instead of a city underwater, a city on water. Continuous Trešnjevka (dis)construction, usually a source of frustration for the neighborhood's residents, becomes material for the imagination of (im)possible places. The result is a fragment devoid of linear structure and clear logic, more similar to the neighborhood's reality than it may seem at first glance.

If Trešnjevka inspired Tadić as a constructed landscape that is constantly changing, and Končić Badurina uses one life story as a prism for observing broader social transformations, Ana Kuzmanić finds a completely different perspective, but still with a focus on change as a constant. For "Wild Growth," she explored neglected Trešnjevka lands, plots in the pause between demolition and construction, where she found over a hundred different species of wild plants. Some belong to the category of so-called indigenous species, but most are considered invasive or foreign. In the collages that form the core of the work, she uses herbarium representations of plants that grew on the site of the former silk factory in Adžijina Street and documentary photographs she took at the same location shortly after the demolition of the factory remains. She overlaps them with selected artifacts from the virtual collection of the Neighborhood Museum. In a story where it's challenging to determine what is what background, the perspective distorts from the human to the plant and a broader timeframe. Cycles are no longer one life, one event, one century, but the long duration of the plant world that may not have a definable beginning and end. This weed will live. This is how writer Luka Bekavac concludes his "Wild Growth," an atypical short story inspired by Ana Kuzmanić's work, and the eponymous book that brings together these two authors, the first edition of the newly launched Trešnjevka Neighborhood Museum Library, is also exhibited.

From research, direct work with the local community, referencing different social spheres, to exhibitions and publications, the three artists, with whom we started the Living Heritage program, have revitalized Trešnjevka's heritage in specific ways. In the neighborhood, with the neighborhood, for the neighborhood, their works are living proof that heritage is not condemned to catch commercial trends for the benefit of capital growth and/or dance to the rhythm of national pride."

From the foreword by curator Ana Kutleša, BLOK



BIOGRAPHIES OF THE AUTHORS
Marko Tadić (1979.) graduated in painting from the Accademia Delle Belle Arti in Florence, Italy. His artistic practice is based on drawing, collage, installations, and stop animation. He exhibits in numerous solo and group exhibitions, as well as film festivals in Croatia and abroad. Some notable exhibitions include "In the Gorges of Balkans" at Fridericianum in Kassel in 2003, "Second World" as part of the Steirischer Herbst Festival in Graz in 2011, "They used to call it Moon" at Baltic Mill in Newcastle in 2014, and "I am the mouth" at the Museum of Contemporary Art in Zagreb in 2018. In 2017, he represented Croatia at the 57th Venice Biennale together with Tina Gverović, and the same year exhibited at the first Biennale in Anren, China. In 2018, he participated in the second Industrial Biennale in Labin and Raša. He has received several awards for his artistic work and has participated in numerous residencies and study programs in Helsinki, Vienna, New York, Los Angeles, and Frankfurt.
Since 2015, he has worked as a guest lecturer at the Nuova Accademia di Belle Arti in Milan. Since 2016, he has been working as an assistant, and since 2020, as an associate professor in the painting department at the Academy of Fine Arts in Zagreb.

Ana Kuzmanić (1980.) studied at the Academy of Fine Arts, University of Zagreb, and completed her postgraduate studies at the Edinburgh College of Art, University of Edinburgh. She is one of the founders and members of the international collective Eastern Surf, and since 2009, she has been an assistant at the Faculty of Civil Engineering, Architecture, and Geodesy at the University of Split. In her work, she problematizes human everyday life, addressing issues of collectivity, community, possibilities of collaborative work, pedagogy, and youth education. She has received several awards and recognitions for her work, including the Radoslav Putar Award for 2018 and the Visual Art Award of the City of Edinburgh Council in 2012.

Božena Končić Badurina (1967.) graduated in Russian and German language and literature from the Faculty of Philosophy in Zagreb and in Graphic Arts from the Academy of Fine Arts. She regularly exhibits solo and group works at relevant events and notable institutions in Croatia and abroad. Her works are often based on research, with a particular interest in the stories of women in various social contexts. Some of her recent productions include "When the Factory Would Sound" for the Gallery Siva zona, Korčula, and GMK, Zagreb, in 2020, "Equalities, Brotherhood, Freedom, Where Are You?" for the Industrial Art Biennale Labin in 2018 (curated by WHW), "Here and There" for MMSU in 2017, "Adžijina 11: Way of Use" for BLOK in 2016, and "Ćemo, ćemo, ja ma kako ćemo" for MMSU Rijeka in 2017.
 

 

More about exhibition: hulu-split.hr/izlozbe

 
 

 
 

Podijelite:

Istaknuto